HR EN

Divko Budak

1897.–1941. · narodni heroj i politički djelatnik rođen u Karlobagu

Grb Karlobaga
Divko Budak
© Digitalni zavičajni muzej Karlobaga

ZNAMENITE OSOBE · KARLOBAG

Divko Budak

Politički djelatnik čiji je životni put započeo u Karlobagu i završio 1941. godine.

Datum rođenja
24. veljače 1897.
Mjesto rođenja
Karlobag
Datum smrti
17. srpnja 1941.
Mjesto smrti
Kerestinec, Zagreb.
BIOGRAFIJA

Život i političko djelovanje

Biografski zapis o životnom putu Divka Budaka.

Divko Budak rođen je 24. veljače 1897. godine u Karlobagu. Nakon završene osnovne škole u rodnom mjestu, gimnaziju je pohađao na Sušaku, a Trgovačku školu u Ljubljani. Prvi svjetski rat, utjecaj ideja Oktobarske revolucije i revolucionarno raspoloženje neposredno nakon rata utjecali su na to da se Divko 1919. godine priključio revolucionarnom radničkom pokretu. Istaknuo se političkom aktivnošću pred prve parlamentarne izbore 1920. godine za Ustavotvornu skupštinu. Godine 1921. godine postao je član Komunističke partije Jugoslavije.

Od 1927. do 1932. godine živio je u Perušiću gdje je otvorio malu trgovačku radnju koju su nazivali „partijski dućan“. U to je vrijeme rukovodio ilegalnim partijskim radom u tome mjestu i utjecao na stvaranje i rad partijskih organizacija u cijeloj Lici, a osobito u Gospiću i u Hrvatskom primorju. Pošto se kompromitirao kod policije, prešao je u Zagreb, gdje nastavlja revolucionarni rad, osobito u sindikalnom pokretu, u Savezu privatnih namještenika i u Savezu bankarskih činovnika. Godine 1934. primljen je za člana Mjesnoga komiteta Komunističke partije Jugoslavije u Zagrebu. Sljedeće godine prešao je u ilegalu. Zbog mogućnosti uhićenja, 1936. godine po zadatku Partije otišao je u inozemstvo. Zadržao se u Pragu i Parizu, gdje je radio na organiziranju pomoći borbi španjolskog naroda protiv fašizma.

Odmah nakon povratka u zemlju 1939. godine, Divko je uhićen i nakon tri mjeseca mučenja pušten iz istražnoga zatvora. Nakon toga, unatoč opasnosti da ponovno bude uhićen, nastavio je djelovati u Partiji u Zagrebu. Dana 31. ožujka 1941. godine, zajedno s velikom skupinom komunista i revolucionara, uhitila ga je Mačekova i Šubašićeva policija i zatvorila u logor Kerestinec. Bio je jedan od organizatora proboja iz logora, koji je izveden 13./14. srpnja. Ustaše su ga ubrzo uhvatile i strijeljale 17. srpnja 1941. godine u Kerestincu.

Ukazom predsjednika Federativne Narodne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, 24. srpnja 1953. godine, proglašen je narodnim herojem.

Povratak