Miroslav Vukelić – Mesalov bio je jedan od najznačajnijih pionira hrvatskog zagonetaštva i istaknuta kulturna ličnost s prijelaza iz 19. u 20. stoljeće. Rođen je oko 1851. godine u Karlobagu kao prvo od četvero djece u obitelji Petra i Francike Vukelić. Djetinjstvo i mladost proveo je u Senju, gradu koji je snažno obilježio njegov intelektualni i kulturni razvoj. Odrastanje u brojnoj obitelji skromnih prilika oblikovalo je njegovu upornost, marljivost i sklonost radu s riječima i mislima.
Tijekom života posvetio se stvaranju zagonetki, rebusa i misaonih igara, po čemu je ostao trajno upamćen. Pod pseudonimom Mesalov, objavljivao je svoje radove u brojnim novinama i časopisima, a procjenjuje se da je osmislio desetke tisuća zagonetki, čime je postavio temelje modernog hrvatskog zagonetaštva. Njegov rad bio je prepoznat po domišljatosti, jezičnoj preciznosti i poticanju čitatelja na razmišljanje i kreativnost.
Stvorio je veliki broj zagonetki (oko 20 000), od kojih je oko 1 500 objavljeno u tadašnjim novinama i časopisima. Njegove su zagonetke bile raznolike po obliku i težini, često prožete duhovitošću, igrom riječi i domišljatom logikom. Objavljivane su u tiskovinama koje su imale važnu ulogu u kulturnom i društvenom životu toga vremena, čime je Mesalov znatno pridonio popularizaciji zagonetki među širokim krugom čitatelja. Iako je velik dio njegova opusa ostao neobjavljen, upravo taj izniman stvaralački opseg svjedoči o njegovoj predanosti, mašti i neumornom radu.
U kasnijim godinama života suočio se s teškim zdravstvenim problemima, gotovo potpunim gubitkom vida, no ni tada nije prestao stvarati. Zagonetke je diktirao članovima obitelji i učenicima, pokazujući iznimnu upornost i predanost svome pozivu. Preminuo je 1925. godine, ostavivši iza sebe bogato intelektualno nasljeđe.
Miroslav Vukelić – Mesalov danas se smatra utemeljiteljem hrvatske zagonetačke tradicije, a njegov rad i dalje zauzima važno mjesto u povijesti kulturnog i književnog stvaralaštva.
